News-Barov oproštaj od premijera Čačića: Zbogom, Rade, i ostaj u miru!

U tjednu velikih presuda, samo je jedna uistinu uzdrmala našu mladu redakciju. Ona koja je dosuđena našem vrelu inspiracije, tom apostolu iskrene poniznosti, osobi nemjerljivih vozačkih sposobnosti, čovjeku kojeg smo ustoličili kao premijera Hrvatske - Radimiru Čačiću.

Zagreb/Kaposvar - Još noćas, u našim snovima, Radimir Čačić bio je premijer Republike Hrvatske. Zoran Milanović bio je potrčko u njegovoj Vladi. Obitelj poginulih Mađara ispričala se našem premijeru što su se njihovi neodgovorni roditelji našli na njegovu putu te mu je čak nadoknadila materijalnu štetu koje je nastala kad se stražnji kraj Škode ispriječio premijerovu Chrysleru. No onda smo se probudili i shvatili kako muze naše satire više nema. Još jedan strani sud osudio još jednoga hrvatskog heroja. Vidimo da neki likuju, no možda bi se ipak trebali zapitati tko će im sada biti dežurni krivac za sve. U redakciji smo pokraj portreta Radimira Čačića zapalili svijeću i postavili knjigu žalosti. Mnoštvo u redovima čeka da ostavi riječ ili dvije o neprežaljenom vođi. Prenosimo neke od najdirljivijih upisa.
To se moglo svakomu dogoditi, pa čak i meni. Nasreću, nemam vozačku - piše Vladimir Šeks. Apsolutno ga razumijem. Ljudi su nepromišljeni i mislim da katkad namjerno stanu pred vas - piše Tomislav Horvatinčić. Još od pokolja hrvatskog plemstva na Krvavom saboru u Križevcima koji je naredio Žigmund Luksemburški, ugarsko-hrvatski kralj, nije bilo ovakva mađarskog nasilja nad hrvatskom vlašću. Prošlog su nam premijera podmićivali, a ovoga zatvorili. Gdje je tu mađarska konzistentnost? - pita se povjesničar Tvrtko Jakovina.
Ugašen je jučer, na službenoj primopredaji vlasti, bio i onaj slatki, nevini, dužnosnički osmijeh koji je vječito krasio lice Radimira Čačića, bez obzira na to o kako tužnoj ili ozbiljnoj temi bila riječ. Bilo je onih kojima se taj osmijeh činio neprimjerenim i uvredljivim, no on je sigurno tu bio samo da vješto sakrije njegovu iskrenu zabrinutost zbog propadajuće države. No lako je za propadajuću državu, ali što s redakcijom satiričara kojoj je oduzeta glavna muza? Kako dalje nastaviti pisati? Prisjetimo se samo najvećih zajedničkih kolaboracija: U naše živote ušao je drugog dana rada našeg portala, 2. travnja 2012., kad smo ga predstavili kao jedinog i pravog premijera Hrvatske koji nam je do danas uspješno ostvario svoj model održivog rasta nezaposlenostiKako sad stoje stvari, elektrana će definitivno morati na neki od prljavih energenata jer glavni generatora bahatosti odlazi u zatvor. Završio je višegodišnju sapunicu sa Siskom i jednostavno ga likvidiraoČačić je otišao, kako sad vjerovati Milanoviću da će biti dostojan zamjenik? Zato što je za noć vještica došao u kostimu premijera? HEP je postao ČEP (Čačićeva elektroprivreda), no sad će izgleda opet morati mijenjati ime u HEP. Objasnili smo zašto se Čačiću spava na sjednicama Vlade. Upozorio nas je i da ne može tri godine imati rok kušnje... Izgleda da su ga čuli u Kaposvaru. Čačić je osobno primio odlikovanje bana Josipa Jelačića za doprinos u borbi protiv Mađara, a to mu sigurno nije pomoglo pred sudom. Prijetio je da prelazi u stand-up komičare ako mu se snizi plaća, a za pad BDP-a okrivio je gravitaciju. Čačić je bio toliko požrtvovan da je odmah nakon operacije presađivanja duše sjeo na avion i odletio u Katar. No njegovu ćemo veličinu pamtiti prema najvećoj gesti otkad je politike i satire. Odlaskom na HAK-ovu proslavu vozačkih dozvola pokazao je kako zapravo trebaju izgledati naši satirični tekstovi koje on provodi u stvarnost. Baš kako je u svojoj pjesmi "American Pie" Don McLean 3. veljače 1959. nazvao danom "kad je umrla glazba", mi u News-Baru sjećat ćemo se 14. studenog 2012. kao dana "kad je umrla satira". Bilo je časno pratiti rad našeg premijera Radimira Čačića! News-Bar.hr
Fotografija

Facebook komentari