Nakon pola stoljea sheks se razvodi od alkohola jer mu je pocheo ii na jetr

Popunjavanje “zdravstvene praznine” u zemljama Europske regije

Prosječni životni vijek (1970.-1996.)

U najbogatijim zemljama regije ljudima je bolje, žive puno duže, manje je bolesnih i invalida nego u siromašnim zemljama. Siromaštvo je najveći čimbenik rizika za zdravlje, a razlike u razini zdravlja u svim društvenim skupinama ovise o dohotku.

Uskraćivanje ili smanjenje prihoda također dovodi do negativnih stavova i isključenosti iz društvenog života, što je povezano s porastom nasilja i kriminala. Također postoje značajne razlike u zdravstvenom stanju žena i muškaraca u europskoj regiji.

Također postoji visok rizik za zdravlje u smislu različitih razina obrazovanja koji proizlaze iz nejednakosti u prihodima, što je društveno nepravedno.

Obrazovni pokazatelji snažno ovise o stupnju osiromašenja, pa temeljna strategija u tom smislu mora biti uklanjanje financijskih, kulturnih i drugih barijera koje onemogućuju jednak pristup obrazovanju.

To se posebno odnosi na žene, ali i na djecu iz siromašnih obitelji i drugih ugroženih skupina u društvu.

Stoga je važno uvesti posebne programe za djecu iz siromašnih obitelji kako bi se prevladale početne prepreke u obrazovanju.

Smanjenjem razlika između društvenih skupina povećavaju se mogućnosti pristupa zdravstvenim resursima, što je popraćeno promjenom stavova i boljom prilagodbom na život u društvu, većom produktivnošću i održivim ekonomskim poboljšanjem.

Društva koja podržavajusvojim građanima i omogućiti svima da igraju korisnu ulogu, bit će zdraviji u socijalnom, gospodarskom i kulturnom smislu od onih koji su jednako dobrostojeći, u kojima su ljudi nesigurni, suočeni sa osiromašenjem i socijalnom isključenošću.

Otuda izravna važnost socijalne politike, koja je uvijek temeljni uzrok socio-ekonomske nejednakosti. Stoga zadaća financijske, obrazovne i socijalne politike država članica regije mora biti stalno smanjivanje razlika u pristupu zdravstvenim resursima. Svi sektori trebaju preuzeti odgovornost – i ublažiti svoje zdravstvene učinke – u smanjenju društvenih i rodnih nejednakosti. Slabije skupine moraju imati pristup socijalnoj skrbi (zaštitnoj mreži) i odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi.

• Poboljšanje zdravlja ljudi u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije
• Cjeloživotna zdravstvena njega

Postoje mnoge kritične promjene u ljudskom životu, na primjer, emocionalne i fizičke promjene vezane uz razvoj, promjene vezane uz prelazak na više stupnjeve obrazovanja, početak rada, napuštanje obiteljskog doma i početak života u vlastitoj obitelji, promjene u radu. i materijalna razina, i na kraju – mirovina. Svaka od ovih promjena utječe na zdravlje i uvodi ljude u više ili manje napredne putove razvoja.

Isplati se rano ulagati u zdravlje. Temelji zdravlja se oblikuju u prenatalnom razdoblju i ranom djetinjstvu. Niska porođajna težina može biti znak pripadnosti siromašnoj društvenoj skupini i to sadrži akumulirani faktori rizika.

Usporen rast i razvoj te nedostatak emocionalne podrške tijekom ranog djetinjstva mogu dovesti dijete na put lošeg društvenog i intelektualnog razvoja, što predstavlja rizik i za fizičko i za mentalno zdravlje. To očito utječe na fizičko, intelektualno i emocionalno funkcioniranje u odrasloj dobi.

Povezani postovi:

Neviđen incident: Pijani navijači Srbi i Hrvati umjesto da se potuku zajedno slavili do jutra Navijachi ustashe naljutio nas je dron sa zastavom velike italije na kojoj Roditelji odlučili eutanizirati djevojčicu jer samo visi na Facebooku i ne daje druge znakove života Kako bi ugodio Bruni Esih, Bandić će trg kod HNK nazvati Trg maršala Tita i njegovih žrtava