Sadržaj
Prsna peraja grbavog kita. Obratite pažnju na veliku veličinu i bijelu boju s donje strane i crnu na vrhu. Izvor: Instituto Baleia Jubarte. Slika 4 – Repna peraja grbavog kita. Obratite pažnju na oblik leptira s izrezima i središnjim udubljenjem.
Izvor: Instituto Baleia Jubarte
Grbavi kit je prisutan u svim morima. To je kozmopolitska vrsta, posjećuje mnoge oceane i vrši velike migracije, koncentrirajući se ljeti (od prosinca do lipnja), u hranidbenim područjima blizu polova, a zimi i u proljeće (od srpnja do studenog), u područjima razmnožavanja i razmnožavanja u tropske i suptropske vode. Ima obalne navike, a može se naći i oko oceanskih otoka.
Brazilska obala predstavlja jedno od područja razmnožavanja i razmnožavanja ove vrste na južnoj hemisferi.
Tijekom svog migracijskog razdoblja, grbavi kit se javlja od Rio Grande do Sula do arhipelaga Fernando de Noronha. Obala Abrolhos, u južnoj Bahiji, prepoznata je kao glavno područje koncentracije grbavih kitova u jugozapadnom Atlantiku, u zimskim i proljetnim mjesecima (Instituto Baleia Jubarte, 2003.).
Ova vrsta se nalazi sama ili u skupinama od 2 ili 3 jedinke, ali u područjima hranjenja ili razmnožavanja mogu formirati veće privremene skupine. Kitovi grbavci, kao i drugi kitovi, s dolaskom zime migriraju u toplije vode kako bi se razmnožili i odgajali svoje mlade (Pinedo i sur., 1992.).
Tijekom seobenog razdoblja ne hrane se.
To je moguće jer kitovi počinju unositi kalorije iz debelog sloja loja stečenog tijekom ljeta u hranilištima gdje se hrane “krilom”, ali i malim rakovima. U nekim poznatim i proučavanim područjima hranjenja uočeno je da kitovi formiraju stabilne skupine tijekom hranjenja, te su skupine sastavljene od istih jedinki iz godine u godinu i funkcioniraju kao “dobro povezani timovi” koji su razvili učinkovitu tehniku zajedničkog hranjenja ( Hetzel i Lodi, 1993.).
U područjima gniježđenja, gdje se različite populacije grbavih kitova sustavno vraćaju, uobičajeno je promatrati skupine koje se sastoje od ženke s teletom u pratnji mužjaka (koji se naziva i “eskort”) koji se pridružuje paru s ciljem parenja. .
Drugi mužjaci se mogu natjecati za istu ženku sa svojim glavnim partnerom. Kada se to dogodi, mužjaci, obično mirni u područjima hranjenja, pokazuju niz agresivnih ponašanja, udarajući se snažnim udarcima prsnih i repnih peraja.
Što se tiče reproduktivne biologije, poznato je da ženka rađa samo jedno tele nakon razdoblja trudnoće od 11 do 12 mjeseci.
- Razdoblje dojenja je od 6 do 10 mjeseci, na kraju razdoblja štene obično doseže 7,5 do 9 metara.
- Razmak između potomaka je u prosjeku 2 godine, a moguće je da ženka istovremeno može biti skotna i dojiti potomstvo iz prethodne godine.
- Možete čuti njihovo impresivno pjevanje, koje se sastoji od jauka i zujanja u uzgojnim područjima.
- Zvuk se obično čuje na velikim udaljenostima i može se čuti čak i izvan vode. Samo mužjaci pjevaju kako bi privukli ženku (Instituto Baleia Jubarte, 2003.).
