Sadržaj
Zagađenje i degradacija morskog okoliša
Ljudsko zauzimanje zemljine površine, bilo urbanizacijom, velikom poljoprivredom ili industrijskom djelatnošću, sa sobom nosi proizvodnju i/ili taloženje onečišćujućih tvari koje se u more prenose oborinama i otjecanjem u vodotoke, ili u slučaju obalno područje često se baca izravno u morski okoliš bez prethodnog tretmana.
- Među izvorima potencijalnog onečišćenja nastalih u obalnom području i unutrašnjosti kontinenta koji mogu dospjeti u more ističu se, između ostalih: kućna kanalizacija, industrijski ispusti, atmosferska razgradnja čestica, otjecanje iz urbanih i industrijskih područja, rudarstvo, otjecanje s poljoprivrednih površina (pesticidi i gnojiva)
- curenje i eksplozije, odlaganje naftnih derivata i goriva, kemijska solubilizacija (npr. kisele kiše), termoelektrična proizvodnja, infiltracija i otjecanje sa odlagališta smeća (Instituto Baleia Jubarte, 2003.).
- Onečišćenje otpadnim vodama u prirodi jedan je od glavnih izvora kontaminacije obalnih područja, kako u cijelom svijetu, tako iu Brazilu posebno, noseći višak hranjivih tvari koje uzrokuju razne patogene pojave.
Organsko onečišćenje uzrokovano gradskom kanalizacijom i poljoprivrednim aktivnostima uzrokuje ozbiljne posljedice kada dođu u more.
Rezultirajuće onečišćenje u obalnom području može izazvati masovnu proliferaciju algi i dinoflagelata čija smrt i kasnija razgradnja iscrpljuju otopljeni kisik u vodi i često oslobađaju velike količine toksina, koji u akutnim slučajevima mogu uzrokovati smrt riba, pa čak i morskih sisavaca. , kao što se dogodilo 1987. sa značajnom smrtnošću grbavih kitova na Cape Codu, u Sjedinjenim Državama.
Osim već spomenutih štetnih učinaka onečišćenja obalnih voda uslijed tokova organskog otpada iz vanjskih izvora, ozbiljniji i dugotrajniji učinci mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za opstanak kitova kada je riječ o kemijskim ispustima iz industrijskih izvora. ili poljoprivredne djelatnosti (Palazzo Jr. i Palazzo, 1989.).
Onečišćenje oceana može uzrokovati nekoliko šteta koje utječu na kitove izravno i neizravno
Utječu na fotosintezu i uzrokuju smrtnost planktona, te stoga imaju izravan utjecaj na bazu oceanskog prehrambenog lanca, uz nanošenje nekoliko dokazanih šteta kralježnjacima. – tumori, funkcionalna oštećenja jetre i reproduktivnih organa, između ostalog. Kod kitova se takvi štetni spojevi bioakumuliraju kroz sukcesivnu koncentraciju u lancu ishrane, a ta se akumulacija općenito povećava s godinama do barem spolne zrelosti (Projeto Baleia Franca, 2003.).
Vjerojatno najozbiljniji rizik globalne kontaminacije oceana spojevima navedenih skupina nije u akutnom ili vidljivom učinku na pojedince, već u dugoročnom narušavanju reproduktivnih funkcija zbog njihovog djelovanja u organizmima kao endokrinomimetika, remeteći djelovanje hormona koji reguliraju te funkcije i djeluju u spolnom razvoju i sazrijevanju te u aktiviranju imunološkog sustava.
Kitovi imaju karakteristike koje ih čine posebno osjetljivima na te učinke.
Na primjer, pohranjuju energiju u glomaznim slojevima masti koji također mogu akumulirati velike količine sintetskih organskih kemikalija. Mlijeko ovih kitova također je vrlo bogato mastima te stoga olakšava prijenos onečišćenja između majke i teleta, upravo u kritičnim razdobljima razvoja njihovog endokrinog, živčanog i imunološkog sustava.
U tom su procesu posebno osjetljivi kitovi grbavci kako zbog brzog razvoja tijekom dojenja, tako i zbog činjenice da majka u dobrom dijelu tog razdoblja posti te tako energiju i zagađivače nakupljene u tijelu mobilizira u svom tijelu. (Instituto Baleia Jubarte, 2003.).
Blog
