Sadržaj
Valja napomenuti da je Znanstveni odbor Međunarodne komisije za kitolov, kada je razmatrao učinke zagađivača na kitove 1995. godine, tom prilikom skrenuo pozornost na činjenicu da one vrste kojima najviše prijeti kontaminacija okoliša mogu biti one koje su već uvelike smanjene u broju, kao što je stvarni slučaj kita grbavog (Instituto Baleia Jubarte, 2003.).
Degradacija atmosfere i oceanskih procesa u antarktičkoj regiji i na globalnoj razini
Kao što je već spomenuto, antarktička regija igra važnu ulogu u biološkom ciklusu grbavog kita, jer koncentrira zalihe hrane koje ih privlače tijekom ljetnog razdoblja. Posljednjih godina istraživači su skrenuli pozornost istraživača na povećanje takozvane “ozonske rupe” u antarktičkoj regiji, što rezultira prodiranjem u.
Zemljinu atmosferu opasno velikog volumena ultraljubičastih zraka (UV-A i UV-B, koji doprinose inhibiciji fotosinteze dijatomeja i dinoflagelata, odnosno supresiji fotosinteze blizu površine reda do 15%).
Oceanografski podaci ukazuju, dakle, da promjene spektralnog zračenja u vodenom okolišu impliciraju značajne promjene u osnovnim procesima poput fotosinteze, što za posljedicu ima prekid ciklusa fito i zooplanktona, a time i promjenu cjelokupnog ekološkog lanac oceana. , do te mjere da postoje prognoze smanjenja primarne proizvodnje u regiji do 5%, što predstavlja katastrofalnu brojku (Projeto Baleia Franca, 2003.).
Oštećenje ozona nad antarktičkom regijom, međutim, samo je jedna komponenta mnogo većeg problema koji je sve očigledniji, a to su klimatske promjene kao rezultat vanjskih djelovanja povezanih s industrijskim aktivnostima.
Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem mogu rezultirati dramatičnim utjecajima na oceanske sustave, uključujući promjene u morskoj biološkoj raznolikosti, što može dovesti do lokalnih ili čak globalnih događaja izumiranja.
- Učinci koji mogu imati na populacije velikih kitova uglavnom se zanemaruju; međutim, veličina promjena koje predviđaju znanstvenici (povećanje globalne temperature između 1 i
- 3,5 C i porast razine mora između 15 i 95 cm u sljedećih 100 godina) ukazuje na učinkovitu promjenu uvjeta okoliša u kojima će kitovi morati preživjeti u bliskoj budućnosti.
Promjena dubine i lokalnih i regionalnih oceanografskih uvjeta zbog porasta razine mora učinit će određena područja manje prikladnima za razmnožavanje vrsta kao što je kit grbavac (Instituto Baleia Jubarte, 2003.).
Znanstveni odbor Međunarodne komisije za kitolov analizirao je 1995.
Godine studiju koja je sažela niz čimbenika i učinaka promjena okoliša, koje djeluju na južnoj hemisferi, a posebno u antarktičkim morima, koje mogu izravno ili neizravno utjecati na kitove; sažetak u nastavku preuzet je iz ovog rada, čiji autori ističu da se spomenuti učinci obično otkrivaju prekasno za donošenje učinkovitih mjera upravljanja.
Nedavne analize identificiraju pet osnovnih čimbenika uz promjene u produktivnosti fitoplanktona koje treba uzeti u obzir kada se promatraju mogući učinci klimatskih promjena na kitove:
a) čini se da je ubrzani tempo vanjskih klimatskih promjena izvan evolucijskog iskustva trenutno postojećih kitova;
b) mnoge vrste kitova imaju složene životne cikluse, osobito one koje – poput grbavog kita – poduzimaju duge sezonske migracije na širinama i stoga se čini da ovise o specifičnim resursima u jedinstvenim regijama u koje dolaze;
c) mnoge vrste kitova, poput grbavog kita, već su na iznimno niskoj populacijskoj razini; i
d) nekoliko vrsta i populacija već je pod utjecajem višestrukih drugih poremećaja vanjskog podrijetla (Instituto Baleia Jubarte, 2003.).
Blog
