Jerelu blassingameu ponueno hrvatsko drzhavljanstvo jer je nauchio raditi b

0
Rate this post

Mehanizam djelovanja kalcija istražen je na miševima i ove studije su pokazale da kalcij utječe na metabolizam adipocita. Visok unos kalcija snižava koncentraciju paratiroidnog hormona i 1,25-hidroksi vitamina D. Snižene razine ovih hormona uzrokuju smanjenje unutarstanične razine kalcija, čime se inhibira lipogeneza i potiče lipoliza.

Visok unos kalcija također povećava izlučivanje masti u izmetu i može povećati tjelesnu temperaturu. Osim toga, čini se da kalcij iz mliječnih proizvoda ima veći učinak od kalcija iz dodataka prehrani, pa se čini važnim uključiti 3-4 porcije mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti tijekom dana.

Osim toga, kalcij i vitamin D čimbenici su koji doprinose diferencijaciji keratinocita, između ostalog, reguliranjem ekspresije gena uključenih u ovaj proces.

Nedostatak vitamina D može, zbog poremećaja barijerne funkcije kože, poremećaja imunološkog sustava i nepravilne obrane od infektivnih uzročnika, pridonijeti nastanku lišajeva u tijeku atopijskog dermatitisa.

Mast

Masti su makronutrijenti koji nose najveću energetsku vrijednost, stoga je važan element zdrave prehrane ograničiti njihovu potrošnju na 30% ukupnog energetskog unosa hranom. Za zdravlje su važni i količina i kvaliteta konzumiranih masti.

Životinjska mast presudno utječe na koncentraciju kolesterola u krvnom serumu, a time i na nastanak ateroskleroze, bolesti srca, pretilosti i inzulinske rezistencije, jer je nositelj zasićenih masnih kiselina (EFA) koje treba ograničiti na 7 -10% ukupne potrošnje energije. SFA se nalaze u mesu, maslacu, mliječnim proizvodima i masti, pa biste trebali ograničiti te proizvode ili odabrati nemasno meso i mliječne proizvode.

Prehrambeni proizvodi, pak, izvor mono- (JKT) i polinezasićenih masnih kiselina (PUFA), preporučeni su izvori masti u prehrani. JKT bi trebao osigurati 10-15% ukupnih energetskih potreba, njihov dobar izvor su repičino i maslinovo ulje koje je najbolje koristiti sirovo kao dodatak salatama i salatama.

Među PUFA su masne kiseline iz obitelji n-6 i n-3, koje bi trebale osigurati 5-8% odnosno 1-3% ukupne energetske potražnje.

Iznimno su vrijedne kiseline tipa omega-3, imaju protuupalna i antikoagulantna svojstva, smanjuju razinu triglicerida u serumu i podižu HDL-kolesterol, povećavaju otpornost organizma, koncentraciju i kapacitet pamćenja, djeluju antidepresivno, nešto niže. krvni tlak, smanjuju rizik od smrti zbog ishemijske bolesti srca.

Omega-3 kiseline uključuju

A-linolensku kiselinu, eikozapentaensku kiselinu i dokozaheksaensku kiselinu. Izvori ovih kiselina su masna morska riba, orašasti plodovi, sjemenke lana, laneno i repičino ulje, kao i sjemenke mahunarki. Pregled 12 studija u kojima je cca 120.000 ljudi su pokazali da dnevna konzumacija 40-60 g ribe kod osoba s visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti smanjuje rizik od smrtnosti za 40-60%.

Omega-3 kiseline uključujuPUFA su također najvažniji lipidi koji grade epidermalnu barijeru, uključujući ceramide (sfingolipide).

Oni čine čak 40% lipida međustaničnog “cementa”. Zahvaljujući ceramidima, nezasićenim masnim kiselinama i steroli, međustanični cement ima specifičnu, pravilnu strukturu tekućih kristala, koja je neophodna za zadržavanje vode u epidermi (treba naglasiti da samo pravilno navlažena epiderma pravilno obavlja svoje fiziološke funkcije).

Osim ceramida, drugi važan element međustaničnog cementa, koji uključuje PUFA (uglavnom linoleinsku kiselinu), su fosfolipidi koji grade stanične membrane. Lecitini su fosfolipidi, koji reguliraju disanje kože i izmjenu staničnog materijala, a u procesu keratinizacije epiderme, djelovanjem lecitinaza, osiguravaju slobodne masne kiseline. Stoga pomažu u održavanju odgovarajućeg pH kože.

Blog

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime