Sadržaj
Koji čimbenici ograničavaju kreativnost?
Kao sociolog, tijekom svojih edukacija posvećujem veliku pozornost analizi barijera koje ograničavaju kreativnost, kako na ljudskoj razini (npr. samoograničavajuća uvjerenja), tako i na razini tvrtke (npr. organizacijska kultura, stil upravljanja).
Iz iskustva znam da samo izvođenje kreativnih zadataka tijekom treninga neće natjerati nekoga da automatski počne biti kreativan na poslu, jer se tada vraća svom svijetu, načinu postupanja i mišljenju o sebi i kolegama.
- Često je za otključavanje kreativnosti potrebna promjena na mnogo dubljoj razini (npr. na razini vrijednosti, uvjerenja, međuljudskih odnosa, stavova prema sebi i drugima).
- Naša kreativnost blokirana je mentalnim i psihosocijalnim barijerama.
Već sam spomenuo obrazovni sustav. Kreativnost također uništavaju korporacije i uredi, koji obično forsiraju uniformnost ne samo u odjeći, već iu razmišljanju i djelovanju. Osim toga, kreativnost zaposlenika potkopava kaznu za sve pogreške, jer je nemoguće biti kreativan bez preuzimanja rizika. Ne ispada svaka ideja hit.
Dakle, ako tvrtka ili šef očekuju samo uspjehe, to uzrokuje da zaposlenici budu konzervativni i drže se istih obrazaca. Srećom, sve više tvrtki (ne samo u sektoru novih tehnologija) dopušta zaposlenicima da dio svog vremena provedu eksperimentirajući, pa čak i daju interne mikrospovratne potpore za istraživanje i testiranje novih rješenja.
Kreativnost u nama ubija i mobing, loša atmosfera na poslu, nepoštene kritike, ali i rad pod pritiskom i preopterećenost obavezama.
Da biste tražili nova rješenja, morate imati vjeru da smo u stanju smisliti nešto dobro i raditi u pozitivnoj atmosferi, kao i imati “slobodne kapacitete obrade”, tj. vrijeme i energiju da zastanemo i razmislimo na trenutak . Kreativan pristup zadatku zahtijeva više truda nego obavljanje starog.
Motiviran i odmoran zaposlenik bit će kreativniji od iscrpljenog ili zastrašenog zaposlenika.
Sindrom grupnog mišljenja također ima destruktivan utjecaj na pronalaženje najboljih rješenja i sagledavanje problema iz široke perspektive. Ovaj sindrom se sastoji u tome da neki ljudi koji rade u timu podlegnu pritisku ove grupe, potiskuju vlastita mišljenja/ideje i zauzmu konformistički stav.
Ta autocenzura može biti svjesna (npr. neću reći da imam drugačije mišljenje, jer će mi šef uzeti bonus ili zato što me tim neće voljeti) ili nesvjesna (npr. kada mislimo da dijelimo mišljenje grupe, ali zapravo smo u začetku uništili vlastita mišljenja i prilagodili se mišljenju grupe kao svom).
Kako mogu razviti svoju kreativnost?
Po mom mišljenju, vrijedi se prvo zapitati što ograničava moju kreativnost. Jesu li to uglavnom vanjski čimbenici (npr. vaš šef ne voli ljude koji dolaze s idejama) ili unutarnji čimbenici (npr. uvjerenje da nisam inventivan “po prirodi”)? Uvijek možete promijeniti posao, ali mi ćemo svoja uvjerenja i komplekse ponijeti sa sobom…
Blog
