Ateisti chestitali praznik teslinog imendana svima koji slave znanost

0
67
Rate this post

Kreativnost nije ograničena na znanost i umjetnost. Kreativnost možemo pokazati ne samo u profesijama kao što su pisac, umjetnik, dizajner. Može biti kreativno planirati skladišni prostor, skuhati jelo prema vlastitim zamislima i izvesti tešku kiruršku operaciju. U kreativnosti je važno tražiti neočigledna rješenja problema, otrgnuti se ograničenjima, makar i na trenutak, i nadilaziti obrazac djelovanja i razmišljanja koji je za nas tipičan.

Može li itko biti kreativan?

O kreativnosti su se pojavili mnogi mitovi i samoograničavajuća uvjerenja. Kad pitam koga se može nazvati kreativnim tijekom mojih treninga, neki ljudi kažu da je kreativnost prednost kojom se mogu pohvaliti samo genijalci poput Alberta Einsteina.

  • Ovo je vrlo usko razumijevanje kreativnosti. Neki ljudi grupi kreativnih ljudi dodaju izvanredne znanstvenike, vizionare, umjetnike ili izumitelje.
  • Prema ovom pristupu (koji se naziva elitni koncept kreativnosti), samo bi mali postotak ljudi bio kreativan, a kreativnost bi se povezivala samo s izvanrednim izumima ili djelima.

To bi značilo da se ostali smrtnici nikada ne bi uzdigli do visina kreativnog razmišljanja.
Sudionici mojih treninga iznenađeni su kad im kažem da srećom mnogi stručnjaci koji se danas bave kreativnim razmišljanjem smatraju da je kreativnost kontinuirana osobina, odnosno da je svatko ima, ali u različitom stupnju – slično kao i rast.

Drugim riječima: neki ljudi su kreativniji, drugi manje, ali svi imaju neku sposobnost kreativnog razmišljanja. Također sam pobornik ovog egalitarnog koncepta kreativnosti.

Evo nekoliko dokaza koji potkrepljuju ovu tezu.

Kao djeca, svi smo kreativni. Imamo mnogo zanimljivih ideja, jedinstvenih udruga, rado se bavimo kreativnim projektima (npr. kalupljenje od plastelina, slikanje, slaganje pjesmica) i pronalaženje nove namjene za predmete (npr. šator od dvije stolice i deke). Brzo učimo i velika nam je želja istraživati ​​svijet.

Evo nekoliko dokaza koji potkrepljuju ovu tezuA onda idemo u školu i “stavljamo na tanjur ono što je pjesnik mislio” … Rečeno nam je da postoji samo jedno, jedino ispravno rješenje zadanog zadatka ili razumijevanja zadanog teksta. Saznajemo da postoje određena pravila i ograničenja (npr. nebo na slici mora biti plavo).

Znanje koje stječemo uzrokuje ne samo bolje razumijevanje svijeta, već nažalost i autocenzuru.

Svoje ideje odmah procjenjujemo (npr. „ovaj se odgovor neće svidjeti učitelju“, „takav avion neće poletjeti“). Sveprisutna već neko vrijeme u školi i na fakultetu, testomanija još više ubija kreativno razmišljanje. Nema rasprave o ključu odgovora na test…

  1. Zato i istraživanja i vlastita opažanja pokazuju da većina ljudi s godinama postaje sve manje kreativna.
  2. Ne samo da se drži klišejiziranih rješenja pa čak i prestaje tražiti druge, nego često odustaje i od slikanja, pjevanja ili sviranja nekog instrumenta, jer smatra da nije dovoljno talentirana za ta područja.
  3. Ali to ne znači da više ne možemo koristiti kreativno razmišljanje.
Blog

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime