28. zvijezda: Nostradamus najavio ulazak Hrvatske u EU kao početak kraja svijeta

0
Rate this post

10 godina nakon ulaska Slovenije u Schengen. Balkan i Europa

studenog 2018

Zahvaljujem Sveučilištu u Trstu i Gorici i Europskim dijalozima na pozivu te upućujem pozdrave gradonačelnicima Gorice i Nove Gorice te predstavnicima institucija. I zahvaljujem učenicima i njihovim profesorima koji su danas s nama.

Vrlo sam sretan što sam se vratio u ove zemlje koje sam dugo posjećivao, u svojim raznim političkim obavezama. Dugi niz godina bavio sam se istočnom granicom, odnosima Italije i Slovenije, životom manjina koje žive s one strane i s ove strane granice koja je sada otvorena, proširenjem Europske unije, prateći sve korake u europskim integracijama regije.

  • Ulazak u schengenski sustav svakako je bio odlučujući korak u europskim integracijama Slovenije. I jako sam sretan što danas slavim desetu godišnjicu tog događaja s ministrom Rupelom, s kojim sam surađivao dok smo obojica imali državne dužnosti.
  • U ovu neposrednu prostoriju ušlo je sjećanje na Darka Bratinu, čovjeka koji je mnogo dao dijalogu Slovenaca i Talijana i izgradnji politike integracije i suživota u zemlji ranjavanoj u prošlosti sukobima i ranama.

Ovih dana obilježavamo 100. obljetnicu završetka Prvog svjetskog rata i želio bih krenuti odavde, jer veliki dio događaja koje su proživjeli ovi krajevi proizašli su iz Prvog svjetskog rata i onoga što se dogodilo nakon tog sukoba.

Studentima koji me slušaju – i kojima se još jednom zahvaljujem što su ovdje – preporučam, ako imaju priliku, da posjete izložbu u Parizu, u Les Invalides, posvećenu europskim događajima između 1918. i 1923., kada je implozija i raspadom velikih carstava – Osmanskog, Njemačkog, Austro-Ugarskog i Ruskog – nastale su nove nacionalne države u srednjoj i istočnoj Europi.

Nova geografija oblikovana Versailleskim ugovorom i kasnijim kolateralnim ugovorima tog područja, no karakterizirana turbulentnom dinamikom, često nije zajednička i doista je izvor novih sukoba.

  1. Između 18. i 23. na pepelu carstava rađale su se nove nacije i povlačile nove granice, razmjenjivale su se teritorije, proizvodile bolne masovne egzodus, pobuđivale nove iredentizame.
  2. Trianonskim sporazumom (20. kolovoza) nastala je Mađarska s površinom koja je jednaka trećini Austro-Ugarske, koja je prepustila teritorije Rumunjskoj, Čehoslovačkoj i Kraljevini SHS (buduća Jugoslavija).

Sporazumima iz Sevresa (20. srpnja ’20.) i Lausanne (kolovoz 23.) osmišljena je podjela Osmanskog carstva, predviđajući, uz Tursku, rađanje novih nacija u Armeniji i Kurdistanu i podjelu Bliskog istoka (Sirije i Libanon pod francuskim protektoratom, Palestina i arapska regija Britancima).

Ugovorom iz St

Germaina en Laye (rujan ’19.) povučene su granice nove Austrije i priznavanje talijanskog suvereniteta nad Trentinom, Furlaijom, Venecijom Giulijom, Istrom i Dalmacijom.

Ugovorom iz StGranice definitivno sankcionirane naknadnim Rapalskim ugovorom – lipanj ’20 – između Kraljevine SHS i Italije.

Primjena tih Ugovora posvuda je doživjela egzodus stanovništva, prevrtanja na manjine i sukobe, često čak i oružane, u svojevrsnom nastavku Prvog svjetskog rata ništa manje krvavog od samog rata.

Dovoljno je podsjetiti da je odbijanje Sevrskog sporazuma rezultiralo svrgavanjem osmanskog sultana od strane Kemala Ata Turka i “mladih Turaka”, koji će biti odgovorni za genocid nad Armencima i masakre nad grčkim stanovništvom u Smirni u kraj grčkog rata.Turska, nametnuvši Lausanneskim ugovorom prepisivanje Sevreskog ugovora. A da potvrdi koliko je povijest obilježena dugotrajnom dinamikom, borba Kurda za vlastitu neovisnu naciju stoljeće se temeljila na nepoštivanju sporazuma iz Sevresa.

Blog
Podijeli objavu

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime