Sadržaj
Kada je trčanje teško i motivacija ponestane, može se osjećati dobro obnoviti razine znanja. Uostalom, ugodnije je nego izaći na još jedan trening! Postavimo par pitanja Moi koja je pohađala Coaching program, Elite Coaching program i učiteljski program u Školi gimnastike i sporta i zna većinu stvari o tijelu i fizici.
Zašto ne sprintamo brzo kao Usain Bolt?
Iskreno govoreći, mogli bismo to sažeti kao da vjerojatno nemate iste genetske uvjete kao Usain bolt, tužno, ali istinito za mnoge. U njegovom slučaju veliku ulogu imaju i genetika, sastav mišićnih vlakana i tehnički trening. Njegova visina i veličina cipela velika su prednost za onoga tko trči brzo, ravno i kratko. Konačni razlog zašto ne trčite tako brzo kao on, rekao bih, je taj što ne trenirate ili ste trenirali da mu se približite. Nijedan orijentirac neće pobijediti u utrci da bude najbrži u šumi, za deset sekundi! Međutim, možete s prednostom trenirati za kraće trčanje – npr. da budu brzi i da se mogu izgurati na pobunu!
Budući da je orijentiring sport koji zahtijeva izdržljivost, vi ćete kao trkač biti jaki u drugim stvarima. Vježbate kako biste svoje mišiće učinili energetski učinkovitijim na teškom terenu tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Kada to radite, stimuliraju se uglavnom vlakna tipa 1 u mišićima, t.j. čvrsta su i izdržljiva ispred sprinterskih vlakana tipa 2 i tipa 2x koja postaju velika i eksplozivna. Kao orijentirist, morate se moći učinkovito prebacivati između skokova, teške glinene kaše i brzih planinskih sprinteva. Tamo nećete imati koristi od nošenja puno dodatne težine u obliku mišića tipa 2 koji vas utrnu i opterećuju na treningu. Uz to, nemojte preskakati teretanu (!!) već mijenjajte svoje treninge i ciljajte na ono što je specifično za sport kojim se želite baviti. Ne zaboravite torzo, kao trener plivanja stalno prigovaram svojim pratiteljima da torzo ostaje motor tijela, ako imate dobru stabilnost torza moći ćete trčati, uz pravu tehniku, puno duže nego ako izgubite držanje, napetost i napetost u torzu. Ne zaboravite i disati, disanje se odvija trbuhom!
Zašto ne trčimo planinske maratone kao Tove Alexandersson?
Prvo pitanje koje biste si trebali postaviti je, želite li to učiniti? U tom slučaju trenirajte za to! Tove, naše čudo od svih vremena i u orijentacijskoj šumi i u trčanju na duge staze (i da ne zaboravimo – skijanju), ima genetiku i vjerojatno čelo koji igra veliku ulogu u njezinom razvoju kao pobjedničke vodeće svjetske trkačice. Ona ima genetiku koja se vjerojatno temelji na velikom udjelu mišićnih vlakana tipa 1 (tj. dugotrajnih i laganih vlakana), što joj je činilo optimalnim za trening izdržljivosti i brzine. Važno je zapamtiti da Tove nije bila brza preko noći, vjerojatno je od djetinjstva u šumi trenirala iz sata u sat kako bi bila brza upravo u onome u čemu je brza danas.
Njezina snaga, za koju Usain ne mora imati potpuno isti interes, je njena snažna i visoka sposobnost uzimanja kisika. tj. sposobnost transporta svježeg kisika do mišića, apsorpcije i potrošnje u velikoj i velikoj mjeri, bez apsorpcije mliječne kiseline. Ako je mišić izložen nedostatku kisika, što se često događa kada na pr. ima previsok broj otkucaja srca ili je potrajalo toliko dugo da vam energija počinje nestajati, tada počinjete nakupljati mliječnu kiselinu u mišićima i kad jednom zalupi – postajete nijemi i više ne možete izdržati.
Blog